2021. bila je turbulentna godina za sektor voća i povrća u Europi. Neki čimbenici poput klimatskih promjena, ratnih sukoba, rasta cijena i Brexita utjecali su na žetve, kao i na njihovu kasniju komercijalizaciju.
U tom smislu, Europa nije izostavljena iz globalnih problema, a tržište voća i povrća je trpjelo u smislu izvoza na strana tržišta, što ćemo vidjeti u nastavku.
Klima, pandemija i povećanje cijena transporta i proizvodnje glavni su uvjetujući čimbenici
Prema izvješću Fruit Logistica Europski statistički priručnik za 2022., tržišta voća i povrća u Europi ponovno su se suočila s tri velika problema u 2021.: vremenskim prilikama, kontinuiranom pandemijom koronavirusa i sve većim troškovima transporta i proizvodnje.
Tijekom ljetnih mjeseci potrošači su imali više mogućnosti jesti vani ili otići na godišnji odmor zahvaljujući ukidanju ograničenja koja su ukinuta u vezi s Covidom. No četvrti i peti val pandemije doveli su do nametanja novih ograničenja do jeseni.
Kupnja voća i povrća kod kuće potaknuta je prijašnjim karantinama i znatno je porasla 2020., što općenito nije poraslo više nego 2021. Pandemija je promijenila globalne tokove roba na način kakav dosad nije viđen. Cijene kontejnerskog prijevoza znatno su porasle.
Osim toga, u posljednjih 12 mjeseci znatno je poskupjelo gorivo, što dodatno poskupljuje prijevoz.
Ponekad su sirovine za proizvodnju i pakiranje bile rijetke pa su poskupjele. Ovo je situacija kakva nije viđena prethodnih godina. Za razliku od nepovoljnih vremenskih uvjeta koji nisu ništa novo za tržišnu proizvodnju.
Toplinski valovi i sve dulja sušna razdoblja nisu značajno utjecali na vanjsku trgovinu voćem i povrćem
Međutim, njegova sve veća ozbiljnost je nevjerojatna: toplinski valovi i razdoblja suše postaju sve dulji; kiše su češće ekstremne i iznenadne, što rezultira poplavama. Bilo nedostatak kiše ili preveliki intenzitet, obje situacije zabilježene su 2021. Ipak, ukupna opskrba vodom bila je bolja nego prošlih godina.
Skupi i ograničeni transportni kapaciteti još nisu imali veliki učinak na vanjsku trgovinu voća i povrća. Za trgovinu unutar i izvan EU-a u 2021. obujam uvoza i izvoza bio je tek neznatno manji nego prethodne godine. U nekim su slučajevima, zapravo, bili nešto viši. Strahovi da će izvoz u UK propasti nakon Brexita nisu se ostvarili.
EU bilježi blagi pad izvoza u UK nakon Brexita
Iako je EU-27 slao manje količine u Ujedinjeno Kraljevstvo nego prije Brexita, pad je bio umjeren, s padom povrća od 2%, a voća od 7%. Nezaboravnije su bile slike praznih polica supermarketa u Ujedinjenom Kraljevstvu, dijelom i zbog duljeg vremena čekanja na graničnu kontrolu. Veći problem je, međutim, bio nacionalni prijevoz robe zbog nedostatka autoprijevoznika.
To je problem koji bi mogao utjecati na druge zemlje u budućnosti. Zemlje EU-a koje su ranije isporučivale veće količine u UK izgubile su s novim kontekstom. Kod povrća to su Španjolska (-5%) i Nizozemska (-3%).
Što se tiče voća, Španjolska, vodeći dobavljač, izvezla je nešto veću količinu u UK, ali ta je brojka uspoređena s relativno nižom količinom u 2020. Osobito Nizozemska (-33%), ali i Francuska (-4%), značajno izgubili volumene.
Iako je EU-27 slao manje količine u Ujedinjeno Kraljevstvo nego prije Brexita, pad je bio umjeren, s padom povrća od 2%, a voća od 7%.
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU doveo je do jasne promjene u vanjskotrgovinskoj bilanci. Ranijih godina vanjskotrgovinska bilanca bila je deficitarna i za voće i za povrće. Taj deficit i dalje postoji kod voća, ali je bilanca vanjske trgovine povrćem sada blago pozitivna.
U svakom slučaju, uvoz svježeg voća u EU znatno je veći od uvoza povrća. Banane i drugo egzotično voće koje se uglavnom ne uzgaja u EU mora se uvoziti u velikim količinama.
Uvoz voća (i unutarnji i vanjski) blago je pao u 2021. Njemačka, prva uvoznica u 2020., uvozila je manje, pa je Nizozemska izbila na prvo mjesto. Međutim, Nizozemska je također drugi najveći izvoznik voća nakon Španjolske, a sva količina izvezena iz Nizozemske nije proizvedena u zemlji.
Izvoz voća iz EU-a bio je nešto veći u usporedbi s 2020. Što se tiče povrća, Njemačka je zadržala svoju poziciju uvoznika broj jedan, iako s manjim obujmom nego prethodne godine. Općenito, nešto veća količina povrća uvezena je u EU.
Izvoz unutar EU blago je pao 2021
Izvoz je, pak, u 2021. bio nešto ispod razine prethodne godine. Udio trgovine izvan EU relativno je visok za voće. Osobito 41% banana, ananasa, avokada i manga uvozi se iz zemalja izvan EU-a.
Naprotiv, u trgovini unutar EU dominiraju naranče i jabuke. Izvoz voća ostao je uglavnom unutar EU. No, Brexit je malo promijenio omjere u korist trgovine s trećim zemljama. U 2021. gotovo 18% izvoza voća napustilo je EU. U izvozu količinski dominiraju banane, jabuke i naranče. Kod uvoza svježeg povrća udio ekstratrgovine znatno je manji nego kod voća, nešto ispod 16%. Od uvezenog povrća u najvećim količinama najveći udio uvoza izvan EU imaju rajčica i luk.
Glavni uvoz izvan EU su rajčice iz Maroka i luk iz Novog Zelanda. 78 % izvoza povrća ostalo je unutar EU-a 2021. Godinu dana ranije, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo još bilo država članica, 89 % izvoza povrća bilo je unutar trgovine. U izvozu snažno dominira luk, a slijede ga rajčica i paprika.
Sve u svemu, prošlogodišnja berba voća i povrća u EU-27 bila je oko 1% manja u 2021. nego u 2020., prema preliminarnim podacima. Procijenjeno je da su gubici plodova bili značajno veći, ali je u konačnici urod bio samo 1% manji godišnje. Velika berba jabuka nadoknadila je negativne trendove kod nekoliko drugih vrsta voća.
Proizvodnja breskvi, nektarina i marelica bila je pogođena mrazevima tijekom cvatnje u južnoj Europi. Također, hladnoće u siječnju, ožujku i travnju uzrokovale su ozbiljne gubitke, što je dovelo do najmanje žetve u 30 godina.
Proizvodnja naranči i voća koje se lako guli prvotno je procijenjena znatno manjom nego prethodne godine zbog nepovoljnih uvjeta. Španjolska je predvidjela manju žetvu zbog loših vremenskih prilika, iako su neke regije uspjele izbjeći štetu.
Skupi i ograničeni transportni kapaciteti još nisu imali veliki učinak na vanjsku trgovinu voća i povrća.
Umjereni gubici u Europi i neizvjesnost za kampanju 2022./2023
Naposljetku, gubici diljem Europe nisu bili tako ozbiljni kao što se očekivalo. Prema preliminarnim podacima, urod naranče bio je samo 1% manji u odnosu na prethodnu godinu, dok je količina lakog guljenja bila 2% manja.
Ovi postoci ukazuju na rekordan obujam proizvodnje. Ali mraz je doveo do regionalnih gubitaka, au gotovo svim zemljama bilo je prehladno za cvijet. Naime, ubrano je 11.5 milijuna tona jabuka više nego prethodne godine. Dobar dio povećanja dogodio se u Poljskoj, što je stoga faktor neizvjesnosti za europsko tržište u marketinškoj sezoni 2021./22.
Za razliku od jabuka, urod krušaka bio je oskudan diljem Europe. Italiju je pogodio mraz, a to je dovelo do najmanjeg uroda krušaka u tri desetljeća.
Berba povrća bila je više-manje ista. Samo 0.3% manje nego 2020. Manji urod salate, cvjetače i tikvica nadoknađen je većim urodom luka. Mnoge zemlje u Europi bile su pogođene ekstremnim vremenskim uvjetima.
Osobito su vrijedne pažnje srpanjske poplave u dijelovima Njemačke i Beneluksa. Područja Španjolske i Italije također su pretrpjela prekide i štetu uzrokovanu povremenim i neuobičajeno obilnim kišama i regionalnim poplavama. U početku je sezona povrća u srednjoj Europi počela sporo, zbog niskih proljetnih temperatura.
Nakon toga nije bilo toliko sunca kao 2020., što je, čini se, dovelo do gubitaka prinosa, posebice rajčice, čak iu zaštićenim usjevima. Situaciju je dodatno pogoršala pojava novih biljnih bolesti. Čini se da su se krastavci i paprike bolje nosili s uvjetima, s većim količinama ubranih.
Međutim, neke su se proizvodnje rajčice prebacile na drugo povrće. S druge strane, povećanje troškova energije izazov je, posebno za staklenički uzgoj u zemljama Beneluksa.