2022.: Stvaranje jedinstvene digitalne platforme za poljoprivredu
Krajem listopada 2022. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je izradu jedinstvene digitalne platforme za poljoprivredu. Prema riječima Maxima Zakharova, zamjenika ravnatelja Odjela za digitalni razvoj i upravljanje državnim informacijskim resursima Ministarstva poljoprivrede, novo rješenje će ujediniti sve informacijske sustave ministarstva.
Kao što je naglasio Maxim Zakharov, ovaj bi korak trebao postati primjer za industriju, gdje svako poduzeće, barem ono veliko, "ponovno izmišlja kotač". To, po njegovom mišljenju, još nije previše kritično s obzirom na ukupnu nisku razinu digitalizacije u industriji. Poduzeća će doći do privida standarda, ali ne odmah, već ih treba pogurati, pa i primjerom.
Očito je da se digitalizacijom prvenstveno želi povećati učinkovitost proizvodnje. Polazna točka za to je dostupnost pouzdanih podataka o industriji”, rekao je Dmitry Patrusheva, čelnik Ministarstva poljoprivrede, govoreći na strateškoj sjednici o umjetnoj inteligenciji održanoj zajedno sa Sberbankom u svibnju 2022.
Prema Patrushevljevim riječima, prikupljanje i obrada informacija o industriji, uključujući korištenje velikih podataka, provodit će se u okviru informacijskog sustava "Jedno prozorče". Planirano je da se pusti u komercijalni rad do kraja 2022. godine.
U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da digitalizacija agroindustrijskog kompleksa pridonosi i poboljšanju kvalitete i sigurnosti proizvoda. Do listopada 2022. u zemlji djeluje sustav Mercury koji osigurava jedinstveno informacijsko okruženje za veterinarstvo, povećava razinu biološke i prehrambene sigurnosti proizvoda.
Prema Patrushevu, u strateškoj perspektivi, Ministarstvo poljoprivrede planira stvoriti jedinstveni digitalni ekosustav oko poljoprivrede, kombinirajući višerazinske sustave upravljanja informacijama agroindustrijskog kompleksa, povezanih industrija i odjela.
2020.: Izrada koncepta nacionalne platforme „Digitalna poljoprivreda
” Lanit-Integracije razvile su koncept nacionalne platforme “Digitalna poljoprivreda”. Ovo je objavljeno u Lanitu 12. veljače 2020.
Platforma se izrađuje u skladu s istoimenim resornim projektom Ministarstva poljoprivrede – „Digitalna poljoprivreda“. Ujedno, Ministarstvo poljoprivrede također je odgovorno za razvoj jezgre platforme. Natječaj za izradu koncepta, kako proizlazi iz informacija o natječaju Ministarstva poljoprivrede na službenim stranicama javne nabave, Ministarstvo je provelo od rujna do listopada 2019. godine.[2] Trošak stvaranja koncepta bio je 50 milijuna rubalja. Međutim, ministarstvo je s Lanitom potpisalo ugovor na više od pola iznosa – 22.9 milijuna rubalja.
Drugo mjesto prema rezultatima natječaja za izradu koncepta zauzelo je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov. Osim njega, u natjecanju su sudjelovale još tri organizacije – Financijsko sveučilište pri Vladi Ruske Federacije, Znanstveno-industrijska tvrtka Visoke tehnologije i strateški sustavi te Sustavi upravljanja.
Razdoblje u kojem je Lanit trebao izraditi koncept, prema informacijama iz natječaja, bilo je od 25. listopada do 31. prosinca 2019. godine.
S tekstom koncepta TAdviser nije bilo moguće upoznati se jer Ministarstvo poljoprivrede i Lanita dokument nisu ustupili na uvid, ne pojašnjavajući s čime se to povezuje i kada će se dokument pojaviti u javnosti.
Platforma će uključivati više od 50 usluga potrebnih za upravljanje industrijom, rekao je Lanit.
Prema riječima predstavnika Lanita, koncept pretpostavlja da će platforma uključivati šest podplatformi koje će omogućiti digitalizaciju sljedećih područja poljoprivrede:
- korištenje i upravljanje zemljištem;
- sljedivost proizvoda;
- agrometeoprognozirovaniya;
- prikupljanje podataka o industriji;
- informacijska podrška i pružanje usluga;
- skladištenje i distribucija informacijskih materijala.
Osvrćući se na tekst koncepta, Pavel Svarnik, izvršni direktor Centra za strateški razvoj i digitalnu transformaciju “Lanit-integracija”, rekao je za TAdviser da platformu treba izraditi 2020.-2024.
O tome koje će točno biti te inicijative okosnice, TAdviseru nije dao informacije.
Platforma će, kako kažu u Lanitu, uključivati više od 50 servisa potrebnih za upravljanje industrijom. Kao primjere usluga platforme, Pavel Svarnik naveo je dvije od njih TAdviser – rješavanje zadataka višefaktorskog praćenja i modeliranja razvoja bolesti usjeva te obavljanje funkcije agrometeoprognoze.
Usluge platforme, kako napominju u Lanitu, bit će javne i privatne. Potonje znači one koje će pasti pod kontrolu nevladinih organizacija. U ovom slučaju, operater će, prema Pavel Svarniku, pružajući industriji tražene usluge, pružiti određenu razinu kvalitete usluge.
Samo usluge koje su usmjerene na rješavanje državnih zadataka računovodstva, kontrole i regulacije u industriji financirat će se iz federalnog proračuna. Hoće li one od njih kojima će upravljati nevladine udruge dobiti državna sredstva, za TAdviser nije rekao, napominjući da se tek trebaju formirati formati financiranja i upravljanja platformom. Također, prema Svarnikovim riječima, u slučaju platforme neće se računati njezin ukupni trošak, već će se odrediti cijena izrade zasebnih podplatformi i usluga.
Govoreći o velikom broju usluga platforme, Pavel Svarnik je za TAdviser rekao da će podplatforme imati različit broj usluga različite složenosti, a jedna od njih će imati “samo jednu uslugu”.
Prije svega usluge platforme bit će korisne poljoprivrednim proizvođačima, uvjeren je Lanit. Konkretno, omogućit će operaterima pružanje usluga diljem Rusije. Pritom je Pavel Svarnik za TAdviser pojasnio da se usluga platforme koja zbog pruženih usluga ima geografsku odrednicu – primjerice odlazak brigade na teren – neće moći implementirati istovremeno od jednog dobavljača u cijeloj zemlji.
Jedan od zahtjeva Ministarstva za izradu koncepta, kako je za TAdviser rekao Alexander Arkhipov, ravnatelj Odjela za digitalni razvoj i upravljanje državnim informacijskim resursima Ministarstva poljoprivrede, bio je računovodstvo osobnih podataka kao jednog od ključnih aduta industrije i usmjerenosti na primjenu suvremenih načela njihova prikupljanja i obrade.
Interakcija sudionika agroindustrijskog kompleksa u elektroničkom obliku, koju platforma podrazumijeva, prema izračunima Lanita, omogućit će postavljanje temelja za nove pristupe poljoprivredi. Na primjer, precizna poljoprivreda i predviđanje prinosa usjeva. Zauzvrat, podaci prikupljeni platformom moći će povećati transparentnost i predvidljivost procesa za sudionike na tržištu, kao i smanjiti rizike financijskih institucija koje provode izdavanje sredstava za ciljane industrijske programe. Implementacija platforme omogućit će država postići novu razinu kontrole industrije, dobiti fleksibilniji sustav upravljanja koji se temelji na potpuno pouzdanim i ažurnim podacima,” rekao je Murat Marshankulov, direktor Lanit-Integration.
Istodobno, informacije prikupljene uslugama platforme, po njegovom mišljenju, također će biti tražene od strane organizacija srodnih industrija: dobavljača sredstava za proizvodnju i materijalnih resursa, banaka i osiguravajućih društava, kupaca poljoprivrednih proizvoda, logističkih tvrtki. Štoviše, Lanit je uvjeren da će platforma postati temelj za izgradnju cijelog ekosustava dodatnih usluga i usluga za agroindustrijski kompleks.
2018.: Razvoj resornog projekta “Digitalna poljoprivreda”
Ministarstvo poljoprivrede razvilo je resorni projekt „Digitalna poljoprivreda“, koji se planira u potpunosti provesti u razdoblju od 2019. do 2024. To je izjavio državni tajnik – zamjenik ministra poljoprivrede Ruske Federacije Ivan Lebedev 17. listopada, 2018. tijekom proširenog sastanka znanstvenog i stručnog vijeća Odbora Državne dume za agrarna pitanja.
Prema riječima Ivana Lebedeva, proračun projekta iznosit će 304 milijarde rubalja. Polovica tih sredstava planira se dobiti od države kao dodatna subvencija, a ostalih 152 milijarde rubalja - iz izvanproračunskih izvora, naime, od agro- i IT poduzeća.
Pod digitalnom poljoprivredom, kako proizlazi iz teksta projekta dostupnog na stranicama Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo razumije poljoprivredu koja se temelji na suvremenim metodama proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i hrane korištenjem digitalnih tehnologija (Internet stvari, robotika, umjetna inteligencija, analiza velikih podataka, e-trgovina, itd.), osiguravajući rast produktivnosti i smanjenje troškova proizvodnje.
Cilj projekta je digitalna transformacija poljoprivrede kroz uvođenje digitalnih tehnologija i platformskih rješenja kako bi se osigurao tehnološki iskorak u agroindustrijskom kompleksu i postigao rast produktivnosti u “digitalnim” poljoprivrednim poduzećima za 2 puta do 2024. godine.
Projekt predviđa niz mjera za implementaciju digitalnih tehnologija i platformskih rješenja u agroindustrijskom kompleksu. U okviru toga Ministarstvo poljoprivrede planira implementirati, izraditi i razviti niz programskih proizvoda, i to:
- nacionalna platforma digitalnog državnog upravljanja poljoprivredom „Digitalna poljoprivreda“;
Među ciljevima platforme je pružiti mogućnost identificiranja i analize problema i uvjeta koji ometaju razvoj digitalnih tehnologija u agroindustrijskom kompleksu regija Rusije, kao i identificirati glavne i najperspektivnije digitalne tehnologije za poljoprivredne proizvođače.
Druga svrha platforme je prikupljanje podataka federalnih izvršnih tijela o poljoprivrednom zemljištu za njihovo naknadno računovodstvo, praćenje i analitiku.
U projektu se također navodi da će platforma Digital Agriculture omogućiti izgradnju rada i pružanje sustava pristupa informacijama o drugoj ugovornoj strani, što će zauzvrat omogućiti brzu inspekciju poduzeća pri rješavanju ozbiljnih problema, poput financijskih organizacija, kao i njihovo kreditiranje i osiguranje. Osim toga, platforma će omogućiti daljinsko upravljanje količinom primljenog proizvoda, njegovom kvalitetom, procesom obrade, kretanjem i drugim operacijama.
- modul “Poljoprivredna rješenja”;
Ovaj modul bit će podplatforma nacionalne platforme „Digitalna poljoprivreda“, osmišljena za poboljšanje učinkovitosti poljoprivrednih proizvođača. Među zadaćama podplatforme je postizanje sljedećih pokazatelja:
- povećanje produktivnosti rada u poljoprivrednim poduzećima za 2 puta po zaposlenom;
- smanjenje jediničnih troškova poduzeća za poslovnu administraciju za 1.5 puta;
- smanjenje udjela materijalnih troškova u jediničnoj cijeni poljoprivrednih proizvoda (gorivo, gnojiva, električna energija, sadni materijal, stočna hrana i dr.) za 20% i više.
Projekt također predviđa stvaranje industrijskog elektroničkog obrazovnog okruženja „Zemlja znanja“ za učenje na daljinu stručnjaka poljoprivrednih poduzeća.
Osim izrade softverskih proizvoda, tijekom provedbe projekta Ministarstvo poljoprivrede planira osposobiti stručnjake poljoprivrednih poduzeća, formirajući njihove kompetencije u području digitalne ekonomije.
Izvor: https://www.tadviser.ru