#KlimatskePromjene #Poljoprivreda #Održivost #Šumarstvo #Sakupljanje ugljika #Globalne emisije #Prilagodba klimi #Poljoprivrednici #Klimatska rješenja #Utjecaj na okoliš #Ekološki prihvatljiva poljoprivreda
Klimatske promjene preoblikuju svijet, a njihov utjecaj na poljoprivredu je dubok. Prema Zdeněku Žaludu sa Sveučilišta Mendel u Brnu, poljoprivredni sektor, iako je odgovoran za četvrtinu globalnih emisija, igra ključnu ulogu u sekvestraciji ugljika, što njegov neto učinak čini blago pozitivnim. Kako prosječna godišnja temperatura u Češkoj raste, sektor se suočava sa sve većim prijetnjama. Predviđa se da će 2023. godina biti najtoplija u zemlji, s prosječnom temperaturom od 9.7 stupnjeva Celzijevih, što naglašava hitnost rješavanja problema klimatskih promjena u poljoprivredi.
Žalud ističe značajan porast prosječnih temperatura, sa 6.7 stupnjeva Celzijevih u razdoblju između 1800. i 1960. godine na 8.7 stupnjeva Celzijevih u sadašnjem tisućljeću. S ovim porastom dolazi do naglog isparavanja vode, što dovodi do sušnih uvjeta. Češka, koja emitira približno 0.5% ukupnih globalnih emisija, 20. je najveći emiter po glavi stanovnika u svijetu i 5. u Europskoj uniji. Emisije po stanovniku u zemlji četiri su puta veće od svjetskog prosjeka.
U Češkoj poljoprivreda doprinosi sa šest posto ukupnim emisijama, a ostali sektori, posebice energija i industrija, čine većinu. Međutim, u kombinaciji sa šumarstvom, krajolik bilježi smanjenje emisija za 27 posto putem fotosinteze. Žalud ističe pozitivnost poljoprivrede u globalnoj bilanci emisija. Također napominje da sektor emitira različite tvari od CO2, čineći manjinu emisija stakleničkih plinova.
Klimatske promjene donose značajne izazove poljoprivredi i šumarstvu. Čak i ako se ispuni granica zagrijavanja od dva stupnja Pariškog sporazuma, predviđa se da će se područje zahvaćeno sušom udvostručiti. Posljednjih 15 godina zabilježene su suše čak i u meteorološki normalnim godinama, što je uzrokovalo znatne gubitke u poljoprivredi, dosegnuvši 11 milijardi CZK u 2015. Uz to, utjecaj na šume bio je alarmantan, s emisijama iz umirućih šuma koje su dodale neobičnu dimenziju klimatskoj krizi.
Za borbu protiv isparavanja vode i ublažavanje utjecaja na poljoprivredu potrebne su proaktivne mjere. Održivost postaje ključni fokus, usklađujući se s globalnim naporima prema dekarbonizaciji i zatvaranju elektrana na ugljen. Međudjelovanje između klimatskih promjena, poljoprivrede i šumarstva složeno je i zahtijeva holistički pristup za održivu budućnost.
Kako se klimatska kriza pojačava, poljoprivreda i šumarstvo postaju i žrtve i potencijalni spasitelji. Prilagodba klimatskim promjenama uz istovremeno prihvaćanje održivih praksi ključna je. Treba priznati pozitivnu ulogu koju ti sektori mogu odigrati u vezivanju ugljika, a napore treba usmjeriti na stvaranje otpornih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih praksi.