U prvih osam mjeseci 2022. proizvodnja mineralnih gnojiva u Rusiji smanjena je za 2.5% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, javlja Telegram kanal Centra za ekonomske prognoze Gazprombanka, pozivajući se na podatke Rosstata prilagođene izračunima sudionika na tržištu. Istovremeno, proizvodnja je i dalje veća nego u 2019. i 2020. za 10.5 posto, odnosno 4 posto. U razdoblju siječanj-kolovoz 2022. najviše je smanjena proizvodnja kalijevih gnojiva – za 25.1%, dušičnih gnojiva također je pala za 6.3%, dok je proizvodnja uree porasla za 6.1%, a amonijevog nitrata – za 10.1%. Izvoz gnojiva u cjelini pao je za 11%, najviše je pao amonijev nitrat (gotovo 50%), kalijev klorid (za 24.8%) i CAS (za 32.2%). To je zbog smanjenja potražnje u Europi i logističkih poteškoća, unatoč činjenici da ne postoji izravna zabrana kupnje mineralnih gnojiva iz Rusije.
Prema sugovornicima Kommersanta, do ljeta su se ključni ruski proizvođači fosfornih i dušičnih gnojiva prilagodili ograničenjima i povećali isporuke na alternativna tržišta: Phosagro je, primjerice, značajno smanjio isporuke Europi, ali je 2.5 puta povećao izvoz u Indiju. . Eurochem je također preusmjerio proizvode s tržišta na kojima su postojale prepreke u druge regije. Najveći problemi nastali su u Uralchemu zbog zatvaranja naftovoda za amonijak Tolyatti-Odessa, kao i Uralkaliju, čiji je izvoz do sredine ljeta smanjen za 25-30% nakon blokade pretovarnih terminala u vlasništvu tvrtke u baltičkim državama, pišu novine.
U sljedećih šest mjeseci sektor će se morati suočiti s povećanjem financijskog opterećenja: očekuje se uvođenje izvozne carine na gnojiva ako svjetske cijene fosfornih i dušičnih gnojiva prijeđu 500 dolara po toni, potaše — 400 dolara po toni. Osim toga, očekuje se indeksiranje cijena plina za ruske industrijske potrošače za 8.5% u prosincu. Prema Kommersantu, početkom kolovoza svjetske cijene mineralnih gnojiva ostale su na visokim razinama: tako je diamonijev fosfat s isporukom u Baltiku koštao 832 dolara/t, kalij — 660 dolara/t, urea — 581 dolara/t. U 2023. nacrt proračuna uključuje povlačenje više od 100 milijardi rubalja iz kemijskih tvrtki u obliku carina.
Izvršni direktor Ruske udruge proizvođača gnojiva (RAPU) Maxim Kuznetsov kaže da je domaće tržište stalni prioritet za rusku industriju mineralnih gnojiva. Prema njegovim riječima, poljoprivrednici su u proteklih sedam godina udvostručili nabavu mineralnih gnojiva na 5 milijuna tona mineralnih gnojiva prošle godine. Do 2030. godine Ministarstvo poljoprivrede predviđa povećanje ove brojke na 8.8 milijuna tona. "Proizvodnja glavnih vrsta mineralnih gnojiva u Rusiji raste: za više od 30% u proteklih sedam godina, uključujući za 5.6% u 2021.", dodaje. Osim toga, prema Kuznjecovu, u prvih osam mjeseci 2022. proizvodnja najpopularnijih gnojiva u Rusiji – dušika i fosfora – porasla je za 4.2% odnosno 2%. A ukupna dinamika u industriji, prema podacima Rosstata, ograničena je padom proizvodnje kalijevog klorida — vrste gnojiva koja se najmanje troši na domaćem tržištu, objašnjava Kuznjecov.
“U tom kontekstu, sasvim je očekivati da će ove godine tempo kupnje mineralnih gnojiva u agroindustrijskom kompleksu premašiti prognozu. Do sredine listopada poduzeća u industriji gotovo su 100% zadovoljila potražnju ruskog agroindustrijskog kompleksa za mineralnim gnojivima za cijelu 2022. Isporuka mineralnih gnojiva unaprijed za proljetnu sjetvu 2023. već je započela u nekoliko zemalja. regije”, komentirao je Kuznjecov za Agroinvestor. Prema njegovim riječima, sada, u skladu s preporukama FAS-a, dogovorenim s Ministarstvom industrije i trgovine, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom gospodarskog razvoja, granične cijene mineralnih gnojiva za poljoprivredu utvrđene su u trgovinskim politikama proizvođača. i objavili na svojim službenim stranicama. Preporuke koje su dogovorili odjeli predviđaju postupnu indeksaciju graničnih cijena u 2022.: za 5% od 1. lipnja, za 5-10% od 1. rujna i za 8.4-8.6% od 1. prosinca.
Prema riječima Dmitrija Rylka, glavnog ravnatelja Instituta za poljoprivrednu tržišnu konjunkturu, ne vrijedi računati na povećanje domaće potrošnje mineralnih gnojiva: profitabilnost poslovanja s usjevima znatno je smanjena, dok cijene gnojiva ne samo da su ostale visoke razinama, ali rastu na brojnim pozicijama. Također, neće doći do revolucionarnih promjena u izvoznim pravcima, jer su sva tržišta već formirana, iako je još u tijeku ograničena preorijentacija nabave, rekao je za Agroinvestor.
Potpredsjednik Ruske unije žitarica (RZS) Aleksandar Korbut smatra da ima zemalja koje žele povećati nabavku gnojiva, ali je pitanje da “i one moraju imati novca”. Ruski će proizvođači moći ući na nova tržišta, ali za to treba vremena. U međuvremenu su na snazi neformalne sankcije koje negativno utječu na opskrbu zemalja tradicionalnih kupaca, napominje.
Prema Korbutu, postoje izgledi za globalni rast potrošnje gnojiva: potrebne su velike žetve, au uvjetima ograničenih zemljišnih i vodenih resursa, svijet vjerojatno neće moći bez mineralnih gnojiva u narednim desetljećima, unatoč ekološke politike nekih zemalja koje se drže ideje ograničavanja njihove uporabe. Rast potrošnje gnojiva moguć je iu Rusiji, ali korištenje suvremenih mineralnih gnojiva određeno je tehnološkom razinom farmi, a to zahtijeva inovacije koje su određene ulaganjima, koja pak ovise o prihodu. “A sadašnja državna politika prema biljnoj proizvodnji, prvenstveno proizvođačima žitarica i uljarica, uz ograničenja izvoza i prihoda poljoprivrednih proizvođača, baš ih i ne potiče na tehnološki razvoj”, komentirao je Korbut za Agroinvestor.
Alexander Nezhenets, generalni direktor agrofirme Progress (Krasnodarski teritorij), kaže da su troškovi nekih vrsta gnojiva značajno porasli. Konkretno, amofos sada košta 61.5 tisuća rubalja po toni (2021. godine tvrtka ga je kupila za dvije sezone više nego dvostruko jeftinije), a dušična gnojiva su poskupjela za oko 20%, dok se CAS za listopad jednostavno nije mogao naručiti. No unatoč svim poteškoćama, nastavlja, Progress će pojačati primjenu gnojiva, jer tvrtka teži velikim žetvama.
Tverska agroindustrijska tvrtka još nije kupila gnojiva: prošle godine svi su kupovali u jesen, zbog čega je došlo do žurbe, a neke vrste gnojiva jednostavno je bilo nemoguće kupiti, dok u proljeće takvih problema nije bilo duže promatrano. “Količina primjene ovisi o tome što ćemo sa sjetvom: uz sadašnje cijene žitarica vjerojatno nećemo obaviti proljetnu sjetvu. Tada, prema tome, gnojiva nisu potrebna", zaključio je Konanykhin.
Izvor: https://www.agroinvestor.ru/