I za sektor svježeg i za prerađeni krumpir industrija se oslanja na nekoliko mjeseci skladištenja. Gubici tijekom skladištenja su visoki, s procijenjenim gubicima skladištenja od 10%, a često i višim.
U Europi se industrija suočava s posebnim izazovom gubitak najčešće korištenog sredstva za suzbijanje klijanja, klorprofama (CIPC). Ovo je posebno izazovno za prerađivački sektor, s obzirom na to da je skladištenje na višim temperaturama neophodno kako bi se izbjegli problemi s kvalitetom nakupljanja šećera izazvani skladištenjem na niskim temperaturama, dok na tim višim temperaturama kontrola klijanja postaje veći problem. Postoje alternativne strategije za kontrolu klijanja, ali nijedna koja je trenutno dostupna europskoj industriji nije tako učinkovita kao CIPC, niti tako učinkovita u rasponu kultivara i uvjeta skladištenja. Na primjer, 2,4 DMN još nije registriran za uporabu u Europi.
Konzorcij tehnologa i znanstvenika u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u radi na inovativnom sustavu za razvoj preciznog praćenja fiziološkog statusa gomolja u trgovini u stvarnom vremenu, s obrazloženjem da će to omogućiti učinkovitije protokole skladištenja koji su točno prilagođeni karakteristike svake sorte kako bi postojeće metode kontrole klijanja mogle biti učinkovitije. Konzorcij uključuje Storage Control Systems iz SAD-a, Institut za prirodne resurse (Sveučilište Greenwich, UK), AHDB Sutton Bridge Crop Storage Research (UK) i Chelsea Technologies Ltd (UK).
P-Pod
U središtu ovog koncepta je P-Pod, komora koja se može postaviti unutar komercijalnog skladišta za praćenje statusa uzoraka gomolja (80 do 100 kilograma) tijekom cijelog razdoblja skladištenja. Koncept je izvorno osmišljen za industriju skladištenja jabuka; SCS (Storage Control Systems) razvili su SafePod koji se može postaviti unutar trgovina jabuka u kojima se kontrolira atmosfera (O2 razine smanjene) za usporavanje metabolizma voća. SafePodom se može upravljati u dva načina — zajedničkom i izoliranom. U zajedničkom načinu rada, voće unutar komore izloženo je istim uvjetima kao i ostatak skladišta, dok kada se privremeno postavi na izolirani način rada, mahune hermetički zatvaraju voće unutar mahune dok se mjerenja disanja izvode pomoću CO visoke rezolucije2 i O2 senzori.
Mjerenja disanja voća koriste se za otkrivanje i ispravljanje stresnih uvjeta skladištenja, kao i za određivanje u kojem trenutku skladištenja voće počinje gubiti kvalitetu. Koncept P-Pod slijedi sličan razlog za gomolje krumpira; hipoteza je da se karakteristike disanja mogu koristiti za otkrivanje početka nicanja i problema s kvalitetom kao što je nakupljanje šećera. Nadalje, P-Pod sustav omogućit će praćenje sinteze hlapivih tvari, a tim planira uključiti i automatsko praćenje gubitka težine te razvija senzore sposobne pratiti učinkovitost zacjeljivanja kože tijekom stvrdnjavanja.
Trenutno se malo prati kvaliteta gomolja u prodavaonici osim destruktivnog uzorkovanja za analizu šećera i vizualnog pregleda klijanja. Senzori za disanje i kvalitetu kožice unutar mahune koji se mogu zatvoriti unutar 'propusnog' okruženja skladišta krumpira omogućit će značajnu promjenu koraka u dostupnim informacijama za upravljanje okolišem skladišta i kvalitetom krumpira.
Osim što osigurava sustav kontrole za optimizaciju uvjeta skladištenja, informacije o praćenju će omogućiti rangiranje skladišta u smislu zrelosti gomolja i stoga upravljanje rasporedom usjeva. Nadalje, razvijena platforma opreme pruža potencijal za testiranje učinaka prilagodbi okoliša na kvalitetu gomolja kao što su male promjene u ugljičnom dioksidu i upravljanju hlapljivim tvarima.
Nakon uspješnih preliminarnih ispitivanja, konzorcij traži partnere koji bi razvoj ovog sustava doveli do sljedeće faze.