#poljoprivreda
#suzbijanje korova
#pokrivni usjevi
#lubenica
#zimska raž
#senf
Uspjeh uzgoja povrća u zoni suhe stepe uvelike ovisi o raspoloživim prirodnim resursima, posebice klimi i tlu. Tlo u ovoj regiji je heterogeno, u rasponu od pjeskovitih do teških glinastih tala, što izravno utječe na dostupnost hranjivih tvari za rast biljaka. Ključno je odabrati odgovarajuće pokrovne usjeve za održavanje plodnosti i strukture tla, kao i za borbu protiv učinaka stresora iz okoliša kao što su erozija vjetrom i suša.
Prema nedavnim studijama ruskog ministarstva poljoprivrede, zona suhe stepe predstavlja nekoliko izazova za uzgoj povrća zbog specifičnih uvjeta tla i okolišnih stresora. Granulometrijski sastav tla u ovoj regiji pretežno je pjeskovit ili ilovast, što predstavlja izazov za zadržavanje vode i hranjivih tvari. Osim toga, nizak sadržaj organske tvari u tlu pogoršava učinke suše, što dovodi do smanjenja prinosa usjeva. Međutim, uključivanjem pokrovnih usjeva kao što su leguminoze, poljoprivrednici mogu obogatiti tlo organskom tvari i popraviti atmosferski dušik, što dovodi do poboljšane dostupnosti hranjivih tvari za sljedeće povrtne usjeve.
Nadalje, ispitivanje razine hranjivih tvari u tlu kritičan je korak u uspješnom uzgoju usjeva. Prema National Soil Resources Institute, redovito ispitivanje tla omogućuje poljoprivrednicima da prilagode svoje programe gnojidbe specifičnim potrebama svojih usjeva za hranjivim tvarima, sprječavajući prekomjernu upotrebu gnojiva i minimizirajući negativne utjecaje na okoliš. Stoga bi agronomi i poljoprivredni inženjeri trebali poticati poljoprivrednike na redovito testiranje tla i dati preporuke za primjerenu gnojidbu i praksu upravljanja hranjivim tvarima.
Studija provedena na eksperimentalnoj stanici Bykovskaya u regiji Volgograd u Rusiji imala je za cilj istražiti produljene učinke različitih pokrovnih usjeva na sadržaj hranjivih tvari u tlu pri uzgoju lubenica. Studija je otkrila da korištenje pokrovnih usjeva povećava sadržaj hranjivih tvari u tlu, što dovodi do boljih i stabilnijih prinosa usjeva. Međutim, plodnost tla samo je jedan od mnogih čimbenika koji određuju uspjeh uzgoja usjeva, posebno u područjima s jedinstvenim klimatskim uvjetima.
Eksperimentalna stanica Bykovskaya nalazi se u području koje karakterizira kontinentalna klima, s vrućim i suhim ljetima, čestim olujama s prašinom i jakim vjetrovima. U 2022. srednja dnevna temperatura tijekom vegetacije bila je ispod višegodišnjeg prosjeka za 5.1-0.9°C, osim u kolovozu koji je imao temperaturu 2°C višu od višegodišnjeg prosjeka. Padaline su bile neravnomjerno raspoređene, a najviše oborina (50.5 mm) palo je u lipnju. Ukupna količina oborina tijekom vegetacije iznosila je 136.5 mm, što je za 26.5 mm manje od višegodišnjeg prosjeka. Tlo na pokusnoj postaji bilo je svijetlo kestenjasto i pjeskovito, s podzemnom vodom na dubini od 8-10 m.
Utvrđeno je da je tlo heterogeno, s nekoliko slojeva u rasponu od sivog, rastresitog i pjeskovitog na 0-30 cm, do svijetlo sive, neujednačene boje i više glinastog na 30-45 cm. Sloj na 45-90 cm bio je lagan, bez strukture i glinast, dok je sloj na 90-160 cm bio pjeskovit, lagan i rastresit. Poljoprivredno najvrijedniji agregati, u rasponu od 0.25 mm do 10 mm, činili su 40-45% tla, ovisno o sloju. Sitni pijesak od 0.25 mm činio je značajan udio u tlu, do 20%, što ukazuje na visoku vodopropusnost.
Sve u svemu, studija sugerira da pokrovni usjevi mogu biti učinkovit način poboljšanja plodnosti tla, što dovodi do boljih prinosa usjeva. Međutim, poljoprivrednici i poljoprivredni stručnjaci moraju uzeti u obzir mnoge čimbenike pri uzgoju usjeva, posebno u područjima s jedinstvenim klimatskim uvjetima. Uzimajući holistički pristup uzgoju usjeva, uključujući upravljanje tlom, plodored i navodnjavanje, poljoprivrednici mogu optimizirati svoje prinose i osigurati dugoročnu održivost.
Studija je pokazala da je sadržaj dušika bio veći u svim tretmanima tijekom faze klijanja, što se može pripisati povećanju mikrobne aktivnosti u tlu. Slični trendovi uočeni su za fosfor i kalij, s najvećim sadržajem zabilježenim za pokrovni usjev ozime raži. Međutim, sadržaj hranjivih tvari smanjio se tijekom faze sazrijevanja plodova u svim tretmanima, uključujući i one u drugoj i trećoj godini.
Rezultati studije pokazuju da odabir odgovarajućeg pokrovnog usjeva može imati značajan utjecaj na sadržaj hranjivih tvari u tlu i, u konačnici, na produktivnost usjeva. Poljoprivrednici i agronomi trebali bi uzeti u obzir ove nalaze pri odabiru pokrovnog usjeva za poboljšanje plodnosti tla za usjeve lubenica. Osim toga, redovito testiranje tla može pomoći poljoprivrednicima da prate razine hranjivih tvari u tlu i da u skladu s tim prilagode svoje postupke upravljanja.
Unatoč suhim uvjetima u zoni istraživanja, pokrovni usjevi su se pokazali učinkovitima u suzbijanju korova u usjevima lubenica. Konkretno, ozima raž bila je najučinkovitiji pokrovni usjev u smanjenju štete od korova. Osim toga, korištenje gorušice kao pokrovnog usjeva imalo je produljeni učinak na suzbijanje korova. Ovi nalazi sugeriraju da korištenje pokrovnih usjeva može biti ekonomski isplativa metoda za smanjenje štete od korova.