#Potatovarieties #Bjeloruskapoljoprivreda #Sigurnost hrane #Plantbreeding #Agriculturalinnovation #Potatoyield #Cropscience
Otkrijte kako bjeloruski znanstvenici na Institutu za uzgoj biljaka u Shchuchinu revolucioniraju uzgoj krumpira s elitnim sortama kao što su "Pershatsvet", "Skarb", "Sapphire" i "Lekar". Istražite najnovije podatke o njihovim rekordnim prinosima krumpira i njihovom neprocjenjivom doprinosu sigurnosti hrane u zemlji.
U srcu Bjelorusije, Institut za uzgoj biljaka u Shchuchinu čini izuzetne korake u polju uzgoja krumpira. Dugi niz godina njihovi predani znanstvenici bili su usredotočeni na uzgoj domaćih sorti krumpira koje nadmašuju uvezene sorte. Njihova pokusna polja ove godine daju rekordan urod i do 500 kvintala po hektaru.
Anastasiya Horbach, stanovnica Shchuchina, primjer je obostrano korisne suradnje između instituta i lokalnih zajednica. Svoje svakodnevne obaveze ostavlja po strani kako bi se pridružila berbi krumpira, osiguravajući svojoj obitelji zalihe krumpira za zimu.
Anastasiya Horbach, stanovnica Shchuchina: „Žetva je, kao što vidite, obilna. Neki skupljaju veće krumpire, a drugi sadnice. Rad ovdje osigurava da ćete vi i vaša obitelj imati više nego dovoljno krumpira za zimu.”
Institut za oplemenjivanje bilja već godinama marljivo oplemenjuje nove sorte krumpira. Ove sorte, isključivo elitne i super-elitne, bjeloruskog su porijekla, u rasponu od dobro poznatog "Skarba" do egzotičnih "Safira" i "Lekara".
Nina Khokh, voditeljica odjela za krumpir Zonskog instituta za uzgoj biljaka Grodno Nacionalne akademije znanosti Bjelorusije: „Trenutno beremo originalni sjemenski materijal. Dnevno dobivamo 50-60 tona sjemenskog materijala krumpira koji se zatim sortira i isporučuje poljoprivrednim poduzećima i farmama diljem zemlje. Također imamo uspostavljene partnere u Ruskoj Federaciji.”
Poljoprivredni znanstvenici eksperimentiraju sa sortama krumpira u smislu njihovog razdoblja sazrijevanja. Sve rane, srednje i kasne sorte pokazuju izvanredne prinose.
Institut je već ubrao ranu bjelorusku sortu pod nazivom "Pershatsvet". Po prinosu može konkurirati stranim sortama, dajući do 500 kvintala po hektaru. Štoviše, po okusu nadmašuje uvezene kolege.
Sav ubrani krumpir odvozi se u specijalizirano skladište. Prošle godine postrojenje je modernizirano, kapacitet skladišta povećan je s 2,000 na 3,000 tona i opremljen najsuvremenijom opremom. Krumpir se postupno hladi na 2-3 stupnja Celzijusa u specijaliziranim komorama, čime se osigurava njegova kvaliteta do sljedeće berbe.
Regina Babich, upraviteljica skladišta krumpira Zonskog instituta za uzgoj biljaka Grodno Nacionalne akademije znanosti Bjelorusije: „Ova komora sadrži 400 tona krumpira i drži se na temperaturi od 16 stupnjeva tijekom razdoblja ozdravljenja. Temperatura se smanjuje za jedan stupanj sa svakim razdobljem.”
Osim masovne proizvodnje sjemena krumpira, institut aktivno radi na stvaranju potpuno novih sorti krumpira. Ove se biljke prvo uzgajaju u epruvetama, a zatim nekoliko godina proučavaju u poljskim uvjetima.
Maria Osovik, voditeljica laboratorija za agrobiotehnologiju Zonskog instituta za uzgoj biljaka Grodno Nacionalne akademije znanosti Bjelorusije: „Surađujemo s Centrom za istraživanje krumpira u oplemenjivanju novih sorti. Dobavljaju nam hibride koje proučavamo dvije do tri godine. Procjenjujemo njihov prinos u usporedbi s našim standardima i zatim odlučujemo hoćemo li ih klasificirati kao nove sorte ili ne.”
Ovi hibridi predstavljaju daleku budućnost bjeloruskog uzgoja krumpira. U međuvremenu, sjemenski materijal koji se trenutno žanje u Shchuchinu osigurat će sigurnost hrane u zemlji jer planira uskladištiti preko 5,000 tona vrhunskog krumpira za nadolazeću godinu.
Napori znanstvenika na Institutu za uzgoj biljaka u Shchuchinu transformiraju bjeloruski uzgoj krumpira. Njihova predanost uzgoju elitnih sorti krumpira, njihova predanost inovacijama i njihov doprinos sigurnosti hrane su hvale vrijedni. Uz rekordne prinose i vrhunski okus, bjeloruske sorte krumpira ne samo da se natječu s uvozom, već postavljaju nove standarde za nacionalnu poljoprivredu. Dok oni nastavljaju svoja istraživanja i eksperimente, budućnost bjeloruskog uzgoja krumpira izgleda svjetlija nego ikad.