Arktička hladnoća dolazi nad cijelu Italiju. Nagli pad temperatura uz hladnoću i noćni mraz oštećuju usjeve povrća i povrća na otvorenom, no nagla promjena temperature neminovno utječe na povećanje troškova grijanja stakleničke proizvodnje. Uzbuna je to Coldirettija o učincima lošeg vremena s arktičkom hladnoćom koja pogađa cijelu zemlju nakon što je mjesec prosinac zabilježio višu temperaturu od 2.09 stupnjeva od povijesnog prosjeka, ali je anomalija bila čak 2.54 stupnja u središnjoj Italiji i 2.65 stupnjeva na jugu prema elaboratima ažurirane baze Isac Cnr.
Dolazak velikih hladnoća s arktičkim olujnim vjetrovima koji su čupali drveće i snižavali temperature utječe na ozime usjeve u polju poput kupusa, kupusa, radiča i brokule koji također drže temperaturu od nekoliko stupnjeva ispod nule, ali ako živa iznenada pada ili ako mraz traje predugo dolazi do oštećenja.
Zabrinjavajući je i skok troškova za grijanje staklenika za uzgoj povrća i cvijeća na koje utječe skok računa. Spuštanjem živinog stupca s mrazom prijeti opasnost od spaljivanja cvjetova i pupoljaka biljaka i drveća, s teškim posljedicama za sljedeće berbe nakon što su anomalne prosinačke vrućine diljem Poluotoka pogodovale ranom buđenju najranijih sorti lješnjaka, breskvi, trešanja, marelica , citrusno voće i bademi.
Klimatske promjene očituju se većom učestalošću ekstremnih događaja, sezonskim pomacima, kratkim i intenzivnim oborinama te brzim prijelazom sunca u loše vrijeme. Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja više od bilo koje druge svakodnevno doživljava posljedice klimatskih promjena sa štetama uzrokovanim sušom i lošim vremenskim prilikama koje su 2022. godine premašile 6 milijardi eura.