#Poljoprivreda #Azerbejdžan #Vrtlarstvo #Uzgoj povrća #Rast poljoprivrede #Prinosi usjeva #Izvoz #Moderna poljoprivreda #Poljoprivrednistrojevi #Održiva poljoprivreda
Tijekom posljednja dva desetljeća Azerbajdžan je svjedočio značajnoj poljoprivrednoj transformaciji, posebno u sektorima hortikulture i povrtlarstva. Ovaj članak istražuje značajan porast proizvodnje voća i povrća, prikazujući uspješnu poljoprivrednu politiku zemlje, moderne poljoprivredne tehnike i inovativne pristupe koji su doveli do značajnog napretka u prinosima usjeva i izvozu.
U posljednjih 20 godina, pod vodstvom predsjednika Ilhama Aliyeva i uz snažnu državnu potporu, azerbajdžanski poljoprivredni sektor, uključujući hortikulturu i uzgoj povrća, doživio je stabilan i kontinuirani rast. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, proizvodnja osnovnih usjeva poput krumpira, povrća i dinja porasla je 1.6 puta, dosegnuvši 3,366.9 tisuća tona u 2022. u usporedbi s 2003. Naime, proizvodnja povrća porasla je 1.7 puta, krumpir je u ovom razdoblju zabilježio rast od 39.7%, a usjevi dinja za 31.6%.
Širenje uzgoja povrća u stakleničkim uvjetima bio je ključni čimbenik tog rasta. Indikatori produktivnosti u zemlji također su porasli, pri čemu su biljke dinje pokazale porast od 53.2%, krumpir je zabilježio rast od 40%, a povrće je pokazalo rast od 2.1 puta. Godine 2022. stopa produktivnosti dosegla je 233 centnera/ha za dinje, 196 centnera/ha za povrće i 190 centnera/ha za krumpir.
Nadalje, proizvodnja voća i bobičastog voća u Azerbajdžanu porasla je 2.2 puta, dosegnuvši 1,253.1 tisuću tona u 2022. u usporedbi s 2003. Voćnjaci koji pokrivaju površinu od približno 222.4 tisuće hektara pridonijeli su ovom izvanrednom postignuću. Povećana je i površina voćnjaka koji su počeli davati plodove na 174.4 tisuće hektara do 2022. Primjetno je da su intenzivne metode uzgoja dovele do povećanja površine voćnjaka za 32.3%, a površine superintenzivnih voćnjaka za 47.4%.
Ovakav rast proizvodnje voća i povrća može se zahvaliti učinkovitom korištenju intenzivnih metoda proizvodnje, suvremenim tehnologijama, sustavima navodnjavanja kap po kap, visokorodnim biljnim sortama i drugim resursima. Kao rezultat toga, razina samodostatnosti zemlje u proizvodnji voća i povrća značajno je porasla, što je dovelo do značajnog povećanja obujma izvoza.
Što se tiče izvoza, Azerbajdžan bilježi značajan rast izvoza voća, povrća i njihovih prerađevina. Od 2003. do 2022. ukupni izvoz ovih proizvoda porastao je 4.2 puta, dosegnuvši 490.4 milijuna tona ili 667.6 milijuna USD u 2022. Rajčice, datulje i orašasti plodovi, posebice, postali su vodeći izvozni proizvodi. Štoviše, izvoz krumpira i luka također je zabilježio značajan rast, dosegnuvši 15.7 milijuna tona u 2022., u usporedbi s 28 tisuća tona u 2003.
U proteklih pet godina, izvoz konzervi i sirupa od voća i povrća porastao je za 38.5% u fizičkoj težini, dosegnuvši 19.6 tisuća tona, u vrijednosti od 24.7 milijuna USD u 2022. Značajno je da je izvoz proizvoda poput sirupa od nara porastao za približno 28.6%.
Sektor poljoprivrednih strojeva također je doživio značajnu specijalizaciju u uzgoju krumpira i povrća. Broj strojeva za sadnju i berbu krumpira povećao se približno osam puta, sa 64 kombajna za krumpir i 141 kopačicom u zemlji. Ovo povećanje dostupnosti strojeva dovelo je do povećane produktivnosti, čineći azerbajdžanski poljoprivredni sektor učinkovitijim i konkurentnijim na globalnom tržištu.
Poljoprivredni sektor Azerbajdžana, posebno u proizvodnji voća i povrća, doživio je značajan rast u posljednja dva desetljeća. Primjenom suvremenih tehnologija, intenzivnim metodama uzgoja i učinkovitim korištenjem resursa, zemlja je postigla značajan napredak u prinosima usjeva, produktivnosti i izvozu. Ova postignuća ne samo da doprinose nacionalnom gospodarstvu, već i jačaju njezin položaj na globalnom poljoprivrednom tržištu.