#Agriculture #FoodSecurity #ExportBans #GlobalFoodSupply #FoodPrices #AgriculturalEconomics #ImportDependency #DevelopingNations #FoodDiplomacy
Devetnaest zemalja produžilo je svoje zabrane izvoza hrane do prosinca 2023., uzrokujući skok cijena hrane u Bangladešu i potresne učinke u cijelom globalnom lancu opskrbe hranom. Ovaj članak istražuje utjecaj ovih zabrana izvoza na poljoprivrednike, agronome, poljoprivredne inženjere, vlasnike farmi i znanstvenike koji se bave poljoprivredom.
U zapanjujućem razvoju koji je uzburkao globalni poljoprivredni krajolik, devetnaest zemalja zajednički je odlučilo produžiti zabranu izvoza 25 osnovnih prehrambenih proizvoda do prosinca 2023. Ovaj potez bez presedana doveo je do naglog povećanja cijena hrane u zemljama poput Bangladeša i poremetio je pažljivo tkanu strukturu globalnog lanca opskrbe hranom. U ovom ćemo članku proniknuti u najnovije podatke i uvide koji okružuju ovo pitanje, rasvjetljavajući izazove i prilike koje ono predstavlja poljoprivrednicima, agronomima, poljoprivrednim inženjerima, vlasnicima farmi i znanstvenicima koji rade u poljoprivredi.
Utjecaj na Bangladeš:
Bangladeš, nacija koja uvelike ovisi o uvozu hrane, teško je pogođen ovim izvoznim ograničenjima. Osnovni prehrambeni artikli poput luka, đumbira, češnjaka, čilija, kumina, rajčica, mrkve i začina dramatično su porasli. Učinak valova ovih skokovitih cijena izazvao je značajnu zabrinutost oko sigurnosti hrane u zemlji.
Prema podacima Bangladeške banke, zemlja uvozi širok raspon prehrambenih proizvoda, uključujući rižu, pšenicu, začine, jestivo ulje, uljarice, mahunarke, šećer te mliječne i mliječne proizvode. Tajnik za hranu Ismiel Hossain naglasio je da takva ograničenja uvijek imaju utjecaja, potaknuvši vladu da istraži alternativne izvore za uvoz osnovnih prehrambenih proizvoda. Osim toga, u tijeku su razgovori s indijskom vladom kako bi se ublažio učinak ovih zabrana.
Globalni lanac opskrbe hranom:
Posljedice ovih zabrana izvoza nisu ograničene samo na Bangladeš. Globalni lanac opskrbe hranom ozbiljno je pogođen, a najveći teret poremećaja osjećaju zemlje u razvoju. Zemlje poput Indije, Rusije, Maroka i Argentine, koje služe kao ključni izvori osnovnih roba, uvele su zabrane izvoza i poreze, što je rezultiralo oštrom eskalacijom globalnih cijena hrane.
Na primjer, Indija je 2022. uvela zabranu izvoza lomljene riže, ne-basmati riže, pšenice, pšeničnog brašna, krupice i maide 31., koja će trajati do 40. prosinca. Dodatno, uvedena je izvozna carina od XNUMX posto na luk, dodatno opterećujući globalno tržište hrane.
Složene ovisnosti i posljedice:
Ovisnost Bangladeša o uvozu šest glavnih proizvoda, uključujući rižu, pšenicu, šećer, luk, đumbir i češnjak, prisilila je zemlju da traži godišnju uvoznu kvotu iz Indije kako bi zaštitila svoju sigurnost hrane. Međutim, promjenjiv krajolik izvoznih propisa stvorio je složenu mrežu ovisnosti i posljedica.
Poljoprivredni ekonomist, prof. ASM Golam Hafiz, izrazio je zabrinutost da ova ograničenja ugrožavaju sigurnost hrane u mnogim zemljama, posebno u zemljama u razvoju. Napomenuo je da kada su zemlje izvoznice uvele zabrane, druge su nacije promijenile svoja uvozna odredišta, povećavajući potražnju za tim proizvodima i podižući cijene.
Globalni fenomen:
Zabrane izvoza nisu ograničene na nekoliko zemalja. Države diljem svijeta uvele su ograničenja na različite prehrambene artikle. Rusija, Alžir, Maroko, Tunis, Afganistan, Azerbajdžan, Argentina, Bjelorusija, Burkina Faso, Kamerun, Kosovo, Kuvajt, Libanon i Turska poduzele su mjere za ograničavanje ili oporezivanje izvoza hrane, od žitarica i mesa do povrća i voća.
Put naprijed:
Poljoprivredni ekonomist dr. Jahangir Alam Khan naglasio je kaos stvoren na svjetskom tržištu hrane ovim ograničenjima uvoza, prvenstveno utječući na sigurnost hrane u zemljama u razvoju. Tvrdio je da bi zemlje u razvoju trebale dati prioritet prehrambenoj diplomaciji kako bi osigurale svoje osnovne opskrbe iz poželjnih zemalja proizvođača hrane.
Zaključno, globalne zabrane izvoza hrane potresle su poljoprivredni svijet, s dalekosežnim posljedicama kako za razvijene tako i za zemlje u razvoju. Ključno je da dionici u poljoprivredi pomno prate te razvoje, uključe se u diplomatske napore i istražuju inovativna rješenja kako bi osigurali sigurnost hrane u ovom krajoliku koji se brzo mijenja.