Tijekom protekle četiri godine dvanaest tvrtki i četiri istraživačke institucije provele su istraživanja o zdravstvenim dobrobitima voća i povrća. U sklopu projekta Fruits and Vegetables Value(s) utvrdili su, među ostalim, da višesatna konzumacija voća i povrća pozitivno djeluje na ljudski organizam. Osim toga, razvijene su metode za mjerenje udjela povrća, a takve su tvari pronađene u rajčici i kupusu.
Činjenica da su voće i povrće dobri za zdravlje poznata je odavno. Sektor već godinama pokušava koristiti ovu znanost u marketingu svojih proizvoda. Smatra se da ako ljudi jedu samo dovoljno voća i povrća, to štedi troškove zdravstvene zaštite. Kako bi se osnažio zdrav imidž voća i povrća, sektor istražuje načine za učvršćivanje zdravstvenih tvrdnji na voću i povrću.
No ima li poruka da je voće i povrće zdravo željeni učinak? Osjećaju li ljudi potrebu jesti više? Dijkstra sumnja. Proučava prehrambeno ponašanje potrošača.
Razlike među populacijama
Utjecaj ove poruke je ograničen, kaže Dijkstra. Osobito su obrazovaniji i ljudi s višim primanjima prijemčivi za pozitivne poruke, rekla je. Čini se da se u drugim populacijama puno teže debljaju.
Kao primjer Dijkstra navodi istraživanje koje je prije više od dvije godine provedeno među tinejdžericama u siromašnim područjima Amsterdama. “McDonald's je dobar za moj društveni život” glasi dijete van Heth. Kaže da te djevojke, koje gotovo sve imaju višak kilograma, znaju da je voće i povrće zdravo, ali zanemaruju tu činjenicu.
“Živim sada”
“Nemoj jesti zdravu hranu koja nije dobrog okusa jer ja sam još živa” argument je raznih djevojaka za nezdravu prehranu. "Piletina je život", kaže. I: 'Zašto bismo kupovali zdravu hranu koja je skupa i jedva se prodaje u okolici? Piletina s čilijem košta 1 euro, a salata 4 eura.'
Studija također pokazuje da djevojke nekoliko puta tjedno kupuju grickalice i slatkiše u supermarketu te posjećuju trgovine brze hrane. Popularni su brijačnica i pržena piletina. U McDonald'su uvijek sjede za istim stolom gdje je Wi-Fi najjači i odakle mogu vidjeti tko ulazi.
Prema Dijkstri, ljudi ne jedu voće i povrće jer ga ne vole, "moraju" jesti, vole gnjavažu, a nije dostupno ili je preskupo. Docentica kaže kako zdrava strana voća i povrća nije argument da ga većina stanovništva konzumira. Ovo nije sveti gral, treba nešto više. '
Olakšajte izbor
Potrošači dnevno u prosjeku naprave dvjestotinjak obroka, od kojih je 70 posto impulzivnih. "To znači da ako želite prodati više voća i povrća, morate ih ponuditi i više", kaže Dijkstra. Automatsko pojednostavljenje odabira voća i povrća u trgovini, kao u projektu “go for Color lab”, također pomaže povećanju prodaje. Tijekom ovog projekta neizravno se poticalo potrošače u trgovini na kupnju voća i povrća.
Istraživač iz Amsterdama zagovara zdravu užinu u školi. Za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, Nizozemska to još ne zna. Praksa pokazuje da zbog toga djeca počinju jesti više povrća i voća, osobito u osnovnim razredima. Stoga Dijkstra savjetuje: "Počnite prositi u mladosti."
Nizozemska planira osigurati besplatne školske obroke u ugroženim područjima. Iako su trenutno potaknuti visokom inflacijom, ne toliko zdravstvenim aspektom.
niža cijena
Tržište voća i povrća također trpi inflaciju. Prema Dijkstri, niže cijene voća i povrća te više cijene nezdrave hrane povoljno utječu na prodaju. Trenutna devalvacija novčane mase, u većoj ili manjoj mjeri, ide na ruku voću i povrću.
Stopa inflacije za voće lani je bila 5 posto, a za povrće 10 posto. Za sve prehrambene proizvode to su najniže brojke. Primjerice, prema Državnom zavodu za statistiku, inflacija cijena ulja i masti iznosi 35 posto, a mesa samo 14 posto.
Prema studiji koju je naručio GroentenFruit Huis, niže cijene voća i povrća važne su potrošačima tijekom razdoblja inflacije.
Prema Wilku van den Bergu, stručnjaku za tržište u GroentenFruit Huisu, prodaja organskog voća i povrća je pala. Vjerojatnije je da će potrošači kupovati u različitim supermarketima po povoljnim cijenama.
Na pomolu su željena sniženja cijena voća i povrća. Vlada je odlučila ukinuti PDV na njega. Haag trenutno ispituje koji točno proizvodi potpadaju pod ovu definiciju. Očekuje se da će nulta stopa stupiti na snagu najranije 2024. godine.
Norma konzumacije voća i povrća, prema podacima Centra za nutricionizam, je 450 grama dnevno, od čega 250 grama povrća i 200 grama voća. U prosjeku Nizozemci pojedu 300 grama voća i povrća. Od odraslih Nizozemaca, 16 posto prima 450 grama. To se uglavnom odnosi na skupinu visokoobrazovanih i ljudi s visokim primanjima. Prosječna potrošnja u Europi je 350 grama.