Ruska vlada namjerava po prvi put uvesti izvozne carine na gnojiva i proširiti kvote za njihovu isporuku u inozemstvo. Kako će to utjecati na izvoz gnojiva, koji je već opao zbog zapadnih sankcija, istražio je Forbes
Prema Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Rusija je prošle godine zauzela prvo mjesto u svijetu po izvozu dušičnih gnojiva, bila je drugi najveći izvoznik kalijevih gnojiva i treći — fosfornih. Međutim, zbog zapadnih sankcija, isporuke gnojiva iz Rusije od siječnja do kolovoza ove godine, prema posljednjim dostupnim podacima, općenito su smanjene u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, analitičari Međunarodnog istraživačkog instituta za prehrambenu politiku (IFPRI) Joseph Glauber i David Laborde primjećuju.
Moskva je zatvorila podatke o izvozu od ožujka, ali prema analitičarima IFPRI-ja, na temelju otvorenih podataka iz zemalja uvoznica ruskih gnojiva, opskrba kalijevim kloridom za prvih osam mjeseci ove godine smanjena je za 16.5%, uree (urea, gnojivo koje sadrži 46 % dušika) – za 22.8%. Posebno je smanjen uvoz amonijaka iz Rusije — za 63%, razlog je zatvaranje amonijakovoda Togliatti—Odessa. Istodobno, opskrba diamonijevim fosfatom premašuje količine u prvih osam mjeseci 2021. za više od 8%.
Unatoč padu izvoza, Vlada planira uvesti izvozne carine na gnojiva od 1. siječnja. Najvjerojatnije će ih Rusija uvesti jednostrano i to na šest mjeseci, budući da je za dulje razdoblje potrebna koordinacija s ostalim članicama Euroazijske Ekonomska unija (EAEU).
U listopadu je ministar financija Anton Siluanov najavio da će se izvozne carine primijeniti ako svjetske cijene fosfornih i dušičnih gnojiva prijeđu 500 dolara po toni, a kalijevih gnojiva 400 dolara po toni. U studenom je ministar industrije i trgovine Denis Manturov rekao da će izvozna carina na sve vrste gnojiva biti 23.5% ako svjetske cijene prijeđu 450 dolara po toni, a nacrt rezolucije je već pripremljen.
Carinu će plaćati svi proizvođači
Prema Phosagro, razina prosječnih cijena mineralnih gnojiva u trećem kvartalu 2022. ostala je viša od cijena za isto razdoblje 2021. Prosječna cijena uree u lukama Baltičkog mora bila je 538 USD po toni u odnosu na 442 USD prošle godine, za amofos (amonijev fosfat, dušično-fosforno gnojivo, sadrži 10-12% dušika i 44-52% fosfora) — 777 dolara po toni na istoj osnovi protiv 695 dolara, za kalijev klorid (kalijevo gnojivo koje sadrži 58-60% kalijevog oksida) — 694 dolara u odnosu na 277 dolara.
“Cijene fosfornih i kalijevih gnojiva postupno su padale jer su bile previsoke u usporedbi s cijenama poljoprivrednih proizvoda”, stoji u izvješću tvrtke. “Cijene dušičnih gnojiva, uključujući i ureu, imale su pretežno uzlazni trend, između ostalog i zbog kontinuirane visoke razine cijena energenata, te kao rezultat osjetnog smanjenja proizvodnje ovih vrsta gnojiva, posebice u Europi.”
Prema trenutnim cijenama, vjerojatno je da će carina biti naplaćena na sve vrste gnojiva, kaže Dmitry Puchkarev, stručnjak za tržište dionica BCS World of Investments.
“Sada su maloprodajne cijene kalijevog klorida u Europi i SAD-u oko 850-855 dolara po toni, za ureu — 820-825 dolara, diamonijev fosfat (dušično-fosforno gnojivo s 18% dušika i 46% fosfora) — 820-830 dolara po toni. U usporedbi s cijenama proljeće-ljeto 2022., kada su dosegnule višegodišnje maksimume, cijene su u padu”, kaže neovisni stručnjak Leonid Khazanov. “Međutim, cijene još nisu dosegle razinu iz studenog 2021., iako se cijena ureje približava pokazateljima tog razdoblja.” Izvozne cijene u ruskim lukama očito su niže od maloprodajnih cijena na Zapadu, budući da ne uključuju troškove transporta i maržu trgovaca koji se nalaze između proizvođača i potrošača.
“Odrezana cijena od 450 dolara po toni ne može se nazvati previsokom”, kaže Alexey Kalachev, analitičar Finama. “Najvjerojatnije je to rezultat dogovora i kompromisa.” Prema Kalačevu, iako su cijene gnojiva pale za 20-30% u odnosu na vrhunske vrijednosti iz proljeća, one su i dalje visoke — bile su više samo u jesen 2021., a prije toga su većinu vremena cijene bile osjetno niže.
U prethodnim su desetljećima cijene gnojiva porasle iznad 450 dolara po toni samo u razdoblju 2007.-2008. i 2010.-2012., napominje Kalachev. Tako će, kaže, carina iznad cijene reza, prema vladinom planu, povući u proračun “vetrofazu” proizvođača gnojiva iz uspješne konjunkture. Razrezna cijena zaštitit će proizvođače od prekomjernog fiskalnog opterećenja ako se tržišni uvjeti promijene i cijene padnu na prosječne razine prethodnih godina.
Gubici proizvođača nakon uvođenja izvoznih carina ovisit će ne samo o cijenama, već i o udjelu izvoza u njihovim prihodima, kaže Kalachev. Sada tvrtke ne otkrivaju zemljopis prodaje. Prethodnih godina Phosagru je izvoz donosio oko 70% prihoda. Ako se carina od 23.5% naplati na cijenu iznad 450 dolara po toni, uz zadržavanje trenutnih cijena, carina će koštati tvrtku oko 6% prihoda, procjenjuje stručnjak.
Ministarstvo industrije i trgovine ne piše na kojoj osnovi će se cijene uzeti kao mjerilo, jer se cijene po različitim bazama jako razlikuju, kaže Oksana Lukicheva, analitičarka tržišta roba u Otkritie Investments. Carinu će morati platiti svi proizvođači, a prije svega oni čiji je izvoz ostao visok — Phosagro, Akron, Eurochem. Uralchem, glavni proizvođač kalijevih gnojiva, platit će manje jer mu je izvoz pao.
Carine, prema Lukichevoj, mogu smanjiti prihode izvoznika, ali neće utjecati na izvoz. “Stopa carine od 23.5 posto sasvim je prihvatljiva uz sadašnje visoke cijene gnojiva”, smatra analitičar. “Izvoz bi mogao ostati na prošlogodišnjoj razini ili čak rasti ako se ublaže sankcije.”
Uvođenje carine može dovesti do pada izvoza iz Rusije ako cijene mineralnih gnojiva na svjetskom tržištu nastave padati, smatra Khazanov. S takvim razvojem događaja, tvrdi analitičar, smanjit će se profitabilnost proizvođača, koji će biti prisiljeni smanjiti zalihe i revidirati investicijske programe. “Međutim, nakon nekog vremena to će dovesti do povećanja cijena mineralnih gnojiva u inozemstvu zbog njihove nestašice na svjetskom tržištu, kao što je to bilo u proljeće-ljeto 2022., a domaće kemijske tvrtke, izgubivši na tonaži, moći sustići u novcu”, smatra Khazanov.
Kvote neće ograničiti izvoz
Carine nisu jedini način reguliranja opskrbe ruskih gnojiva u inozemstvu. Vlada je odlučila produžiti kvote za izvoz gnojiva od 1. siječnja do 31. svibnja 2023. Odgovarajući nacrt rezolucije objavljen je na portalu nacrta normativnih pravnih akata. U njemu je obujam kvota za izvoz izvan EAEU određen na 7,013 milijuna tona za dušična gnojiva i 4,907 milijuna tona za složena gnojiva.
Ovo je manje nego što je bilo. Od 1. srpnja do 31. prosinca 2022. na snazi su kvote za dušična gnojiva — 8.3 milijuna tona, za složena koja sadrže dva ili tri hranjiva (dušik, fosfor i kalij) — 5.9 milijuna tona. Ministarstvo industrije i trgovine priopćilo je 21. studenog da je već odlučilo povećati novu kvotu za izvoz određenih vrsta dušičnih gnojiva: kvota će izvoznu cijenu uree povećati za 400,000 tona, amonijevog nitrata — za 200,000 tona, smjese urea-amonijak za 150,000 0.75 tona. Odgovarajući protokol potpisao je prvi potpredsjednik vlade Andrej Belousov. No, čak i nakon povećanja te kvote za 7.763 milijuna tona na 8.3 milijuna tona, ispada da je manja od sadašnje kvote za izvoz dušičnih gnojiva od XNUMX milijuna tona.
Veličina kvota izračunava se na temelju količine proizvodnje, isporuke ruskim poljoprivrednicima i industrijskim poduzećima, navodi se u objašnjenju koje je Forbes dobio od Ministarstva industrije i trgovine. Prema pismu, ažurirana verzija dokumenta koji je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede Rusije i koje je odobrilo Ministarstvo industrije i trgovine Rusije predviđa isporuke ruskim poljoprivrednicima u razdoblju od siječnja do svibnja 2023. za 10% iznad razine iste razdoblju prošle godine, što je utjecalo na smanjenje ukupnog broja kvotnog izvoza.
Manji obujam kvota u odnosu na prethodna kvotna razdoblja prvenstveno je posljedica vremenskog rasporeda, stoji u obrazloženju. Prethodno su kvote uvedene na šest mjeseci — od 1. prosinca 2021. do 31. svibnja 2022. i od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. Razdoblje predloženo projektnom rezolucijom obuhvaća samo pet mjeseci — od 1. siječnja do 31. svibnja, 2023. “Konačne količine kvota bit će određene tijekom koordinacije nacrta rezolucije sa zainteresiranim saveznim izvršnim tijelima i odobrene na sastanku pododbora za carinsku tarifu i necarinsku regulaciju, zaštitne mjere u vanjskoj trgovini Vladine komisije. za gospodarski razvoj i integraciju”, piše Ministarstvo industrije i trgovine.
“Općenito, izvozne kvote uvedene su u iznosu tek nešto manjem od prosječnog izvoznog obujma za prethodna razdoblja”, kaže Alexey Kalachev, analitičar Finama. “Oni štite domaće tržište od rasta obujma izvoza, ali gotovo da ne smanjuju stvarni postojeći izvoz tvrtki.”
Uspostavljanje kvota samo će popraviti omjer prodaje mineralnih gnojiva na domaćem tržištu Rusije i inozemstvu, ako je potrebno, mogu se proširiti, kao što je već bilo ove godine, kaže Khazanov. "U svakom slučaju, rusko tržište ostat će ključno za naše proizvođače, koji bi 2023. mogli povećati svoje kapacitete zbog kontinuirane državne potpore poljoprivredi", napominje stručnjak.
Prema podacima Ruske udruge proizvođača gnojiva, od 16. studenog 2022. ruski proizvođači mineralnih gnojiva osigurali su 108% planirane potražnje ruskih poljoprivrednih proizvođača, koja je ove godine procijenjena na 4.85 milijuna tona.
Izvor: https://www.forbes.ru